Institut
Bošnjački institut - Fondacija Adil Zulfikarpašić
Još od vremena Isa-bega Ishakovića, dobrostojeći i učeni ljudi nalazili su načina da svojoj zemlji daruju nešto od opšte koristi

Još od vremena Isa-bega Ishakovića, pa sve do danas, dobrostojeći i učeni ljudi nalazili su načina da svojoj zemlji i narodu daruju nešto što će im biti od opšte koristi i dobra. Poput džamija, biblioteka, česmi, hamama, hanova, mostova… Gazi Husrev-beg, Behram-beg, Mehmed-paša Kukavica, Karađoz-beg, samo su neki od najpoznatijih vakifa čija su imena zajedno sa njihovim vakufima sastavni dio kulturne povijesti Bosne i Hercegovine.

I kada se učinilo da je vrijeme vakifa tek dio historije, Adil-beg Zulfikarpašić političar, publicista, kulturni mecena, ispisao je novu stranicu u povijesti bosansko-hercegovačkih vakifa, utemeljivši 1988. godine Bošnjački institut u Cirihu, sa željom da ga jednoga dana izmjesti u Bosnu i Hercegovinu. Početkom 2001.godine, nakon što je završena izgradnja nove i savremeno opremljene zgrade, te preneseni glavni fondovi iz Instituta u Cirihu (biblioteka, arhiv, zbirka umjetničkih djela), u Sarajevu je počeo sa radom Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića.

Bošnjački institut je smješten u samom srcu Sarajeva, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. Kompleks Instituta sačinjavaju zgrada biblioteke u kojoj su smještene knjige, arhiv dokumenata, video i audio arhiv, zbirka likovnih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, te drugi popratni sadržaji, i Gazi Husrev-begov hamam, u kojem su smješteni neki od eksponata iz zbirki Instituta, i koji je u funkciji kulturnog centra.

Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu biblioteke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog Hamama, koje predstavlja rijetko uspio spoj moderne i osmanske arhitekture, zaslužni su bosanskohercegovački arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić koji su za ovaj objekat dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade.

U saopštenju se, između ostalog navodi: „U svoj zapaženi graditeljski opus, arhitekti Kapidžić i Ćemalović pridodat će i objekat Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Unutar veoma nepovoljne lokacije - što je čest slučaj prilikom gradnje u užoj gradskoj jezgri Sarajeva - arhitekti Kapidžić i Ćemalović znalački su povezali Hamam - dragulj naslijeđenog graditeljstva sa novim objektom izgrađenim u duhu arhitektonskih trendova Evrope na samom kraju XX vijeka, te tako formirali jedinstveno oblikovnu, prostornu i funkcionalnu cjelinu.“

Posredstvom zdanja Gazi Husrev-begovog hamama (izgrađen 1535.godine) ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-begov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini, i drugi vakuf, Adil-begov, institucija koja će biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti kod Bošnjaka. Mjesto prijemčivo za drugo i drugačije, institucija koja istražuje prošlost ali i usmjerava u budućnost.

Bošnjački institut nastao je kao rezultat 50-to godišnjeg rada Adil-bega i njegove supruge Tatjane Zulfikarpašić na sakupljanju, klasificiranju i sistematiziranju različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog i folklornog blaga.

Temeljni zadaci su mu promoviranje kulturne baštine, povijesne istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive. Aktivnosti Instituta sastoje se u:

  • Vršenju naučnih istraživanja u saradnji sa srodnim ustanovama u zemlji i inostranstvu
  • Održavanju i kompletiranju naučno vođene biblioteke i arhiva
  • Organiziranju kulturnih manifestacija, naučnih seminara, susreta, izložbi, promocija i sličnih priredbi
  • Izdavačkoj djelatnosti

Bošnjački institut je otvoren za sve koji se bave naučnim radom na temu kulturne i političke historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, kao i geopolitičkog i kulturnog konteksta ove zemlje i naroda, historičarima, političarima, studentima i žurnalistima. 

Najveće blago Bošnjačkog instituta predstavlja biblioteka, koja broji više od 90 000 bibliotečkih jedinica, i čije knjiško bogatstvo pruža jedinstvenu mogućnost za istraživanja o Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti. Tu se nalazi i zbirka novina i časopisa, te kompletna godišta različite informativne i stručne periodike sa prostora Bosne i Hercegovine.

Katalog biblioteke se vodi kao elektronska baza podataka (po američkom bibliotečkom sistemu EOS Integrated Library System i dostupan je korisnicima/cama kao online katalog EOS.Web). Bibliotečka građa razvrstana je u više odjela: Bosnika, Islamika, Kroatika, Serbika, Jugoslavika, Balkanika, Emigrantika, Turkika i Judaika. Institut posjeduje bogatu zbirku orijentalnih rukopisa, koja sadrži 743 kodeksa sa 1125 djela pisanih na arapskom, perzijskom i osmanskom jeziku, kao i jedan broj djela pisanih na bosanskom jeziku arapskim pismom (alhamijado).

Bošnjački institut posjeduje i veliku Zbirku umjetničkih djela u kojoj je zastupljeno preko 200 bosanskohercegovačkih autora sa preko 1500 djela. U toj zbirci posebno mjesto zauzima stalna izložbena postavka Mersada Berbera i Ismeta Rizvića. Institut posjeduje i djela umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije, kao i dvije kolekcije akvarela austrougarskih slikara-oficira, Eduarda Loidolta i Edmunda Misere, čiji su radovi inspirisani bosanskohercegovačkim motivima.

Izdavačka djelatnost, kojom se Institut bavi od svog osnutka u Cirihu, je od posebne važnosti za Institut. Do sada je Institut bio izdavač ili suizdavač više od trideset naslova.

Posebno mjesto u kompleksu zdanja Bošnjačkog instituta zauzima Gazi Husrev-begov hamam. To je prostor u kojem se, na jedinstven način, dopunjavaju osmanska arhitektura sa modernim uređenjem, stvarajući prelijep i ugodan prostor gdje se njeguje i odvija živa kulturna aktivnost. Gazi Husrev-begov hamam je mjesto događanja brojnih kulturnih sadržaja poput promocija knjiga, književnih večeri, koncerata, izložbi , ali i mjesto za druženje i susrete.

Klub Bošnjačkog instituta je još jedan prostor za druženje i susrete, mjesto okupljanja istaknutih bosansko-hercegovačkih intelektualaca, uglednih ličnosti iz kulturnog, javnog i političkog života.

Rad i cjelokupna djelatnost Bošnjačkog instituta odvija se po najvišim svjetskim standardima. Tako, između ostalog, u Institutu postoje i multimedijalni prostori koji se koriste za izložbe, promocije, koncerte, simpozijume, okrugle stolove, predavanja istaknutih profesora, naučnika itd.

Nema sumnje da je Bošnjački institut institucija koja je ostvarenje sna, ne samo njegovog vakifa Adl-bega Zulfikarpašića, već i svih onih koji žele istinski pomoći afirmaciji kulturnih i historijskih vrijednosti Bosne i Hercegovine.