Orijentalni rukopisi
Neprocjenjiva zbirka orijentalnih rukopisa
U okviru ISLAMICE posebno mjesto zauzima zbirka orijentalnih rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku

U okviru Islamice posebno mjesto zauzima neprocjenjiva zbirka orijentalnih rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Zbirka posjeduje 743 kodeksa sa 1125 djela iz teologije, prava, morala, mistike, filozofije, logike, leksikografije, gramatike, retorike, lijepe književnosti, medicine, kalendarografije, astronomije, astrologije, historije.

Ova rukopisna zbirka je nastala otkupom iz privatnih posjeda i poklonima pojedinaca Bošnjačkom institutu, od kojih su najznačajniji otkup zbirke rukopisa fimilije Sikirić s Oglavka kod Fojnice, kolekcija hadži hafiza Sulejmana Hafiza iz Prizrena, zatim rukopisi iz zbirke sarajevskog muftije i pjesnika iz prve polovice XIX stoljeća Muhameda Šakira Muidovića, reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine Hafiza Sulejmana Šarca, kolekcija Hazim ef. Kuskunovića iz Travnika, Sabita Hadžića iz Mostara, poklonjena zbirka Alije Širbegovića koja sadrži rukopise prof. Envera Mulahaliovića iz Tuzle, te nekoliko manjih kolekcija i više pojedinačnih rukopisnih kodeksa.

Rukopisna građa se obogaćivala zajedno sa ostalim fondovima Bošnjačkog instituta, i za kratko vrijeme postala jedna od najznačajnijih zbirki orijentalnih rukopisa u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu stradanje rukopisnog fonda Orijentalnog instituta 1992. godine i brojnih privatnih zbirki u agresiji na BiH 1992-1995.

Rukopisi u posjedu Bošnjačkog instiuta su sistematizirani i naučno obrađeni u dva sveska Kataloga arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta (Zürich, 1997. i Sarajevo- Zürich, 2003.), autora prof. dr. Fehima Nametka i prof. Saliha Trake.

Ova zbirka sadrži znatan broj izuzetno vrijednih rukopisnih djela i unikata. Po ljepoti kaligrafije i vrijednosti rukopisa, ističe se prijepis Qur'ana Muhameda Hilmija iz 1215/1800. godine, koji je jedan od samo tri postojeća prijepisa ovog dvorskog kaligrafa, i jedini kompletan.  Po kaligrafskoj ljepoti, uz bok ovom prijepisu Kur'ana je prijepis Mesnevije Dželaludina Rumija, koji ima još jednu dodatnu kulturološku vrijednost, a to je da je u njemu zabilježen podatak da ga je na Bendbaši u Sarajevu 1646. godine „prepisao za derviše mevlevijske tekije, u Bogom zaštićenom Sarajevu, koja je nakon stradanja u požaru, obnovljena za korištenje sarajevskim dervišima“. Jedan od najvrjednijih unikata je djelo an-Nasabu ‘š-Šarif,  koje je nekoć bilo u porodici Čengića odakle je kao poklon Nurije Čengića iz Odžaka kod Foče dospjelo u posjed šejha Behauddina Šehovića-Sikirića. Otkupom od jednog nasljednika porodice Sikirić, Bošnjački institut ponovo je vratio rukopis u posjed potomaka Čengića. Autor ili prepisivač ovoj djela iz 1621. je derviš Mahfuz b. Muhammed Gulšeni, i ono sadrži biografiju i rodoslovlje Muhameda a.s. Fototipsko luksuzno izdanje ovog unikatnog djela je u prijevodu prof. dr. Enesa Karića na bosanski jezik objavio Bošnjački institut 1998.

Jasno je da su u zbirci instituta posebno dragocijeni rukopisi nastali na području Bosne jer predstavljaju ili djela naših autora ili su im prepisivači naši ljudi. Od bošnjačkih pisaca na prvom mjestu treba spomenuti djelo Mustafe Ejubovića-Šejh Juje koje je pravo otkriće jer je bilo potpuno nepoznato nauci. Naime, poznato je više djela Šejh Juje iz oblasti prava, dogmatike, logike i drugih oblasti islamske znanosti, a ovdje se radi o komentaru klasičnog arapskog gramatičkog djela al'-Awamilu 'l-mi'ah, koji do sada nije uopće registriran ni u jednom katalogu arapskih rukopisa.

Vrijedno je naglasiti i autograf Dalilu ’s-sa’irin ila ziyarati habibi rabbi ’l-alamin, čiji je autor poznat kao Imam-zade (postoji još samo jedan primjerak u Vatikanskoj biblioteci) iz 1661. godine. U popisu važnijih rukopisa za bošnjačku književnu baštinu, posebno važno mjesto zauzima rukopis Mi'rağğiyah Sabita Užičanina koji je naš najznačajniji pjesnik osmanskog perioda, a Mi'rağğiyah se smatra njegovim remek djelom. Zanimljivo je da se Mi'rağğiyah najčešće nalazi u sklopu Sabitova Divana, a u rukopisu Bošnjačkog instituta ona je samostalno prepisana. Među ostalim našim autorima rukopisnih djela iz zbirke instituta, su čuveni pisci Hasan Kafija Pruščak, Hasan Kaimija, Abdulvehab Ilhamija, Ahmed Sudija Bošnjak, Muhammed Nerkesija, zatim pjesnik Hasan Kaimija, Ilhamija, Sirri, Arif Hikmet-beg Rizvanbegović i mnogi drugi, a kao prepisivači orijentalnih rukopisa susreću se imena kao što su Ibrahim Opijač, Behauddin Sikirić, i drugi.

Zbirka rukopisa sadrži i djela pisana na bosanskom jeziku arapskim pismom (alhamijado literatura), kao što su npr. tursko-bosanski rječnik iz 18. stoljeća, udžbenik s kraja 19. stoljeća, pjesme Ilhamije i Sirrije, itd.

Najstariji kodeks u zbirci Bošnjačkog instituta je Tafsiru 'l-Qur'an, čiji je prijepis okončan u januaru 742/1342. godine. Od rijetkih djela, vrijedno je spomenuti djelo iz islamskog prava Qunyatu ’l-Fatawa, a do sada je poznato da postoji samo još jedan primjerak u kolekciji Yeni džamije u Istanbulu, zatim historijsko djelo Bahgatu ’t-tawarih iz 1456. godine za koje se zna da još po jedan primjerak imaju biblioteke u Istanbulu i u Beču, autograf djela Hilyatu ’l-ihwan wa hullatu ’l-hullan iz 18. stoljeća, koje je po svoj prilici unikat, i drugi.

Bošnjački institut i dalje otkupljuje rukopisna djela sa naših prostora i kontinuirano proširuje svoju zbirku.

U cilju zaštite kulturno-historijskog blaga od neprocjenjive vrijednosti i značaja, te u cilju njene prezentacije i pružanja adekvatnih usluga korisnicima i istraživačima, Bošnjački institut je započeo projekat digitalizacije svoje rukopisne zbirke, koja će u skoroj budućnosti biti dostupna na digitalnim medijima.

 

Download: Katalog rukopisa, I tom.

 

Download: Katalog rukopisa, II tom.