„Regionalna perspektiva i uloga Bosne i Hercegovine“

„Regionalna perspektiva i uloga Bosne i Hercegovine“

Najuvjerljiviju garanciju za dugoročni opstanak BiH koja bi onemogućavala špekulacije u pogledu njezine budućnosti vidim u posebnoj međunarodnoj garanciji, koju bi s posebnim aktom, sa jasno definiranim obavezama, preuzela Evropska unija, možda i Ujedinjene nacije, i čiji bi sugaranti bili takođe Zagreb i Beograd jer bi se s takvom međunarodno-pravnom obavezujućom izjavom obje susjedne države trajno odrekle bilo kakvih teritorijalnih aspiracija prema BiH i ideja o njenoj podjeli.
(Milan Kučan, 9. Forum Bošnjačkog instituta, 10. juni 2010.).

Uvodnim pozdravom prof. dr. Zlatka Lagumdžije i najvljivanjem Predsjednika Kučana kao prijatelja rahmetli Adli-bega Zulfikarpašića i Bošnjačkog instituta, te kao prijatelja Bosne i Hercegovine, počeo je 9. Forum Bošnjačkog instituta čiji je gost i učesnik bio gosp. Milan Kučan, bivši predsjednik Republike Slovenije (1992-2002).

Prof. dr. Zlatko Lagumdžija je podsjetio učesnike Foruma da je predsjednik Milan Kučan prvi direktno izabrani predsjednik u bivšoj Jugoslaviji prije njenog raspada, te da je on «… čovjek koji prvi ustao protiv Slobodana Miloševića, preživio ga i koji ga je praktično i suštinski jedini pobijedio i ispratio  tamo gdje mu je mjesto», naglašavajući da je predsjednik Kučan, prilikom pobjede na referendumu 1990. g., kada se 93% građana Slovenije izjasnilo za nezavisnu i suverenu Sloveniju, izjavio: «Noćas su snovi dozvoljeni, sutra je novi dan.»

«I zaista od sutra je praktično doveo Sloveniju gdje je Slovenija danas», izjavio je prof. Lagumdžija završavajući svoje uvodno izlaganje i predstavljanje Kučana.

Milan Kučan je govorio o temi “Regionalna perspektiva i uloga Bosne i Hercegovine” ističući kako je bh. pitanje centralno pitanje stabilnosti Balkana i jedno od važnih pitanja stabilnosti Evrope.

Na samom početku svog izlaganja Kučan je najavio da će u svom govoru veliku pažnju posvetiti državno-političkoj sudbini države, odnosima na zapadnom Balkanu i evropskim integracijama kao ključnim odrednicama bosanskohercegovačkog društva i države na početku 21. st.

O učlanjenju BiH u Evropsku uniju, Kučan je rekao kako budućnost BiH vidi svakako unutar Evropske unije te da ne dijeli mišljenje onih koji kažu da BiH jednostavno treba utopiti u Evropsku uniju kako bi učlanjenje barem prikrilo ako već ne i uklonilo sve postojeće suprotnosti i kontraverze unutar BiH i njenom neposrednom susjedstvu i u širem međunarodnom okruženju.

Rekao je kako je to velika i opasna iluzija ističući da je bh pitanje centralno pitanje stabilnosti Balkana i jedno od glavnih pitanja stabilnosti Evrope, i da upravo ta činjenica zahtijeva da se ključni problemi i temeljne dileme BiH ne prikrivaju već riješe prije njenog učlanjenja u Evropsku uniju kako bi unutar Unije BiH bila sposobna definirati i ostvariti svoje interese i preuzimati obaveze i odgovornosti, te bi tako realna perspektiva učlanjenja u Uniju motivirala na veći angažman kako bh društvo tako i samu Evropsku uniju pa i širu Međunarodnu zajednicu.

Za Kučana,  BiH već sada, barem posredno, dijeli sudbinu Evropske unije kao dijela Evrope i zbog svoje multikulturalnosti i interkulturalnosti predstavlja dragaocijeno iskustvo za Uniju. Sve to govori u prilog tome da se proces evropske integracije ne može zaustaviti na bh granicama.

Kučan je rekao: «Pročitao sam stavove međunarodnih faktora koji poručuju da je u opštem evropskom interesu da BiH preuzme punu odgovornost za sebe i da se u što većoj mjeri angažira i Evropske unije kako bi se ubrzala i olakšala evropska integracija BiH. Ta razmišljanja ne isključuju dalje angažiranje faktora koji mogu stvarati pozitivno okruženje za prijem BiH u Evropske unije i otklanjati prepreke koje i sami vidimo na tom putu. Mislim na dalje angažovanje određenih nacija na evropskoj konferenciji za saradnju i bezbjednost, na Vijeće Evrope, Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond, NATO, Partnesrtvo za mir i dr.»

Predsjednik Kučan je naglasio da bi članstvo BiH u Uniji postalo realnost, mora ipak biti ispunjeno nekoliko bitnih uvjeta:

1.  Osiguran opstanak BiH kao suvrene države unutar postojećih granica i time onemogućene špekulacije u pogledu njene budućnosti, jer sigurnost opstanka jača integracijski način razmišljanja unutar svake od tri etničke zajednice koje konstituiraju BiH.
2. Dosljedno poštivanje činjenica da BiH čine odnosno konstitutiraju tri etničke zajednice: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Mora se osigurati i visoki stepen ljudskih prava, kako individulanih tako i kolektivnih, koja će štititi etnička, kulturna i religijska prava građana, te osigurati njihovu ravnopravnost na lokalnim nivoima i unutar svih konstitutivnih dijelova države.
3. Vremensko limitiranje upravljanja Međunarodne zajednice državom, orijentišući se na postepeno ukidanje njenih nadležnosti, te njihov prenos na organe države BiH.
4. Garantiranje kulturnog identiteta etničke zajednice u BiH, što podrazumijeva međusobni dijalog predstavnika sve tri vjerske zajednice, te načelno odvajanje crkve od države po uzoru rješenja važećih u savremenim građanskim državama Evrope.

Na pitanje: Kako postići da bh političari postignu saglasnost o glavnim pitanjima o budućnosti BiH, o sadržaju neophodnih reformi i pravcu tranzicije, čije odsustvo sada supstituira visoki predstavnik svojim ovlaštenjima, predsjednik Kučan je odgovorio da političari sve tri zajednice, a posebno oni koji će dobiti mandat na skorašnjim izborima trebaju da budu svjesni svoje odgovornosti i složenosti zadatka koje moraju ne samo preuzeti, već izvršiti u interesu budućnosti bh društva, a ciljevi napora političara moraju biti kako reintegracija države tako razvoj demokratije i povećanja blagostanja ljudi, te priprema države za prijem u Evropsku uniju.

O promijeni Ustava Kučan je rekao: «Promijenu Ustava bh političari trebaju da stave u vrh svojih prioriteta. Za početak bio bi veoma djelotvoran koncenzus svih političkih faktora o urgentnoj dopuni Ustava tzv. evropskim člankom koji ukida veto entiteta kod donošenja svih zakona koji prenose pravni poredak Evropske unije u pravni poredak BiH. Dejtonski sporazum razumijem kao posljedicu veoma napornog rada i složenih odluka koje zaslužuju poštovanje jer je njime prekinut rat, omogućena implementacija mira i garantovan opstanak BiH. Ali ukoliko će bh društvo uz pomoć i podršku Međunarodne zajednice doći do boljih i funkcionalnih rješenja, vjerujem da će otpasti ozbiljne dileme i rezerve o izmjeni tako važnog međunarodnog dokumenta.»

O budućnosti BiH Kučan je rekao kako BiH vidi kao građansku državu koja zbog svog višenacionalnog, multikulturalnog i multireligijskog sastava nema druge dobre alternative, te da će budućnost BiH u velikoj mjeri određivati i stanje na Balkanu, posebno na tlu bivše Jugoslavije, ističući kako «BiH kao savremena građanska država mora graditi unutarnje odnose na poštivanju ljudskih prava, individulanih i kolektivnih i na punom poštivanju prava, kako na nivou države tako i na nivou entiteta i lokalnih zajednica bez davanja bilo kakve prednosti pripadnicima bilo koje etničke zajednice ili religije.»

U svom govoru Kučan se osvrnuo i na budućnost Evropske unije: «Moje uvjerenje je da će se EU širiti i jačati, odnosno jačati i širiti. Evropa i nema druge dobre alternative ako želi u savremenom globalnom i višepolnom svijetu imati uticaj i svoj dio odgovornosti za njegovu budućnost i budućnost čovječanstva. Postepeno će se morati širiti, naravno širiti i prema svom istoku.»

Svoje izlaganje gosp. Kučan je završio riječima: «Poštovana gospodo, govorio sam veoma otvoreno ono što mislim i nadam se da ste u mojim razmišljanjima o budućnosti BiH otkrili moju veliku naklonost i simpatiju prema toj državi i svim njenim ljudima, jednostavno volim je, ali znam da nemam pravo voljeti je više nego je vole ljudi koji žive u njoj.»

Na kraju predavanja, prof. Lagumdžija uručio jepredsjedniku Kučanu plaketu počasnog člana Senata Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića.