U Bošnjačkom institutu održan Forum „Biosigurnost stalni izazov“

U saradnji s Centrom za kontrolu bolesti i geozdravstvene studije Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića ugostio je Forum „Biosigurnost stalni izazov“ na kojem se govorilo o važnosti promocije čuvanja ljudskog zdravlja, prevencije zaraznih bolesti i zaštiti okoliša. Ideja je da kroz obrazovni sistem učenici osnovnih i srednjih škola uče o pravilnom postupanju s biološkim materijalima, genetskim istraživanjima i etičkim aspektima rada sa živim organizmima.

Učešće na Forumu uzeli su prof. dr. Alemka Markotić, prof. dr. sc. Jasminka Hasić, prof. dr. Jurica Arapović, izv. prof. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek i dr. med Ana Gverić Grginić, dok su moderatori događaja bili akademkinja Mirsada Hukić i prof. dr. Mirza Ponjavić.

U uvodnoj riječi organizatorica Foruma, akademkinja Mirsada Hukić dala je kratki osvrt o tome šta biosigurnost predstavlja mlađoj, alfa generaciji, u vremenu AI tehnologija, cyber terorizma i gubljenja privatnosti. Ona je napomenula kako pravilna upotreba vještačke inteligencije može dovesti do probitka za čitavo društvo tamo gdje postoje jaki etički kodeksi i zakonske regulative, no da izazov donekle leži u nedostatku kritičkog promišljanja i nepoznavanja prava koja su nam svaki dan ugrožena. Stoga je obrazovanje mladih koji će istraživati o novim sistemima biosigurnosti imperativ projekta ”Biosigurnost i biozaštita u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini“.

Nakon toga, učenice Srednje škole primijenjenih umjetnosti iz Sarajeva su predstavile svoje modne komade nastale kao rezultat promišljanja na temu „Biosigurnosti“.

Prof. dr. Alemka Markotić govorila je o emergentnim patogenima i u kojoj mjeri zarazne bolesti mijenjaju svijet, sisteme, živote, smatrajući da je ipak najveći bioterorist Majka priroda i mikroorganizmi nevidljivi ljudskom oku. Istakla je kako nove sintetičke tehnologije pomažu otkrivanju i sistematiziranju ovih patogena, kao i antibiotika i vakcina koje mogu da ih donekle zaustave.

Sve prisutne je prof. dr. Jurica Arapović upoznao sa značajem Vogralikovog lanca u prevenciji pandemije tumačenjem osnovnih značajki zaraznih bolesti, njihove brze prenosivosti i teže kontrole, smatrajući da je bitno razviti zdravstvenu samosvijest o prevenciji bolesti na mlađe generacije.

Prof. dr. sc. Jasminka Hasić je kroz prizmu Bioinformatike govorila o prepoznavanju virusa i bakterija s pomoću kompjuterske tehnologije i statističkih metoda, kao i važnosti interdisciplinarnog pristupa u rješavanju složenih problema ovog tipa. Naglasila je kako je pandemija Covid-a pokazala u kojoj mjeri je inkluzija, jednakost, raznolikost i obrazovanje važno da bi se ona zaustavila ili usporila.

O klimatskim promjenama kao prijetnji biosigurnosti govorila je izv. prof. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek koja je napomenula kako se prema podacima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama predviđa da će se do 2100. godine temperatura zraka u Evropi povećati za 2 do 7 stepeni, utičući na različite uzročnike, bakterije, viruse i parazite, kao i na uzročnike vektorskih bolesti, komarce i krpelje.

Za kraj, dr. med. Ana Gverić Grginić je pričala o globalnom izazovu antimikrobne rezistencije, gdje se predviđa da bi do 2050. godine 10 miliona ljudi moglo umrijeti od bolesti direktno povezanih sa antimikrobnom rezistencijom ili tihom pandemijom, jer nećemo imati pristup lijekovima koje drže stubove moderne medicine.

Forum „Biosigurnost stalni izazov“ okupio je stručnjake, učitelje, pedagoge, zdravstvene profesionalce, eksperte iz oblasti novih tehnologija, i otvorio bezbroj važnih tema o izazovima bioloških prijetnji u dobu tehnološkog napretka. U svakom segmentu izlaganja akcenat je stavljen na obrazovni sistem i sudjelovanje učenika osnovnih i srednjih škola u popularizaciji razvoja digitalnih kompetencija kroz izradu digitalnih materijala i afirmaciju nauke i istraživanja kako bi postali odgovorni građani u borbi očuvanja zdravlja i okoliša.

Susret naučnika, profesora i učenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske protekao je u dobroj atmosferi i sa željom da se ovakvi projekti nastave implementirati i u budućnosti.