Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića moderna je institucija sa statusom vakufa. Ona doprinosi razvoju i promociji bošnjačke i bosanskohercegovačke nauke i kulture kako u BiH tako i svijetu. Institut svojim korisnicima i posjetiocima nudi jedinstvenu “šetnju” kroz kulturnu historiju BiH, bogat i raritetan bibilotečki, arhivski i umjetnički fond, raznovrsne kulturne događaje, te pruža mogućnosti naučnoistraživačkog rada.
Osnovan 1988. godine u Zürichu, nastao je kao rezultat pola vijeka dugog rada Adil-bega Zulfikarpašića i njegove supruge Tatjane Zulfikarpašić na sakupljanju, klasificiranju i sistematiziranju različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog umjetničkog i folklornog blaga. Primarna motivacija njegovog utemeljenja bila je očuvanje integriteta i samostalnosti Bošnjaka, njihove kulture, religije i jezika, uz puno poštovanje tih vrijednosti kod drugih naroda.
Od samog osnutka, Bošnjački institut institucija je koja teži biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti kod Bošnjaka. Mjesto je prijemčivo za drugo i drugačije, institucija koja istražuje prošlost ali i usmjerava budućnost.
Temeljni ciljevi Bošnjačkog instituta su promoviranje kulturne baštine, povijesne istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive. Među najvažnijim aktivnostima Instituta jesu vršenje naučnih istraživanja u saradnji sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, održavanje i razvijanje stručno vođene biblioteke i arhiva, organiziranje kulturnih manifestacija, naučnih seminara, susreta, izložbi, promocija i sličnih priredbi, kao i izdavačka djelatnosti – objavljivanje knjiga, brošura i periodike.
Početkom 2001. godine, glavni fondovi Bošnjačkog instituta iz Züricha preneseni su u novoizgrađenu savremeno opremljenu zgradu u Sarajevu, čime se realizirala dugogodišnja želja njegovog utemeljitelja da ovaj Institut preseli u Bosnu i Hercegovinu.
Bošnjački institut je smješten u samom srcu Sarajeva, u ulici Mula Mustafe Bašeskije. Kompleks Instituta u Sarajevu sačinjavaju zgrada biblioteke u kojoj su smještene knjige, arhiv dokumenata, video i audioarhiv, zbirka likovnih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije i drugi popratni sadržaji, te Gazi Husrev-begov hamam, koji je u funkciji kulturnog centra i predstavlja prostor u kojem se održavaju različite kulturne i naučne manifestacije i prostor gdje su izloženi dijelovi Etnološke i Zbirke umjetničkih djela.
Bošnjački institut zapravo predstavlja spoj dva vakufa: Gazi Husrev-begovog iz XVI i Adila Zulfikarpašića iz XXI stoljeća. Kroz zdanje hamama, koji je izgrađen 1535. godine, ostvarena je jedinstvena simbioza ove dvije zadužbine. Jedna, Gazi Husrev-begova, nastala je u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf, Bošnjački institut, moderna je institucija koja nastoji biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti Bošnjaka.
Najveće blago Bošnjačkog instituta predstavlja biblioteka, koja posjeduje više od 250.000 bibliotečkih jedinica, i čije bogatstvo izvora pruža jedinstvenu mogućnost za daljnja istraživanja o Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti. Bibliotečka građa i informacijski izvori organizirani su u više odjela: Bosnika, Serbika, Kroatika, Jugoslavika, Balkanika, Islamika, Turkika, Arhivska građa i Odjel enciklopedija, leksikona i rječnika. Institut posjeduje bogatu zbirku orijentalnih rukopisa, koja sadrži 1086 kodeksa sa 1662 djela, među kojima je i svjetski unikat, rukopis An-Nasabu S-Šarif, koji spada u najljepše arapske rukopise napisane u Bosni i Hercegovini. Rukopis je 1621. godine sastavio (ili prepisao) derviš Mahmud. Tu je i bogata zbirka faksimila rukopisa unikata i rariteta klasičnih orijentalnih djela, u izdanju Goethe instituta iz Frankfurta.
Također, Institut posjeduje veliku Zbirku umjetničkih djela, u kojoj se nalazi i zbirka likovnih djela Bošnjaka, gdje su zastupljena 132 autora sa više od 650 djela. U toj zbirci posebno mjesto zauzima stalna izložbena postavka Mersada Berbera sa više od 70 umjetničkih djela. Tu je još i zbirka djela umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije, kao i zbirka stranih umjetnika sa dvije kolekcije akvarela austrougarskih slikara-oficira Eduarda Loidolta i Edmunda Misere, čiji su radovi inspirisani bosanskohercegovačkim motivima.
Bošnjački institut na bosanskohercegovačkoj društvenoj, kulturnoj i naučnoj sceni pozicionirao se kao inovativan i priznat centar istraživanja i promocije nauke i kulture, koji ima aktivnu ulogu u razvoju bosanskohercegovačkog društva. Otvoren je za sve posjetioce, istraživače i naučnike koji se zanimaju za teme kulturne i političke historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, kao i geopolitičkog i kulturnog konteksta ove zemlje i naroda, historičare, političare, studente i novinare i sve one koji žele upoznati i unaprijediti bosanskohercegovačku kulturu i nauku.
