U ponedjeljak, 20. decembra 2021. godine sa početkom u 13:00 sati održana je svečana sjednica Upravnog odbora Bošnjačkog instituta, centralni događaj u okviru manifestacije „Dani Bošnjačkog instituta“ u povodu obilježavanja važnih obljetnica: 100 godina rođenja Adila Zulfikarpašića i 20 godina rada Instituta u Sarajevu.
Svečanom sjednicom je predsjedavao predsjednik Upravnog odbora Fehim Škaljić. Nakon kratkih biografskih podataka istakao je značaj ostvarivanja ciljeva Bošnjačkog instituta kojeg je Adil-beg ustanovio „zbog koristi Bošnjacima, kao evropskim muslimanima, svojoj državi BiH i drugim narodima i građanima koji žive u njoj. I to sve kroz Institut kao obrazovnu i naučnu ustanovu, koju je materijalno, finansijski osigurao, nekretninama, ali i bogatom arhivskom, umjetničkom građom koja je u vlasništvu Instituta”.
Potom se skupu obratio dr. Safet Bandžović, član Upravnog odbora, koji je održao govor o djelu i zaslugama Adil-bega Zulfikarpašića, kojima je zadužio svoju domovinu. Kako je kazao, Zulfikarpašić je bio rijedak čovjek , čovjek Bosne ali i Evrope, liberal, promotor međusobnog poštovanja i uvažavanja među narodima, kome su demokratija, liberalizam i sloboda bili ideali njegovog opredjeljenja. Još šezdesetih godina, govorio je i pisao da kao Bošnjaci trebamo biti vjerni svojim tradicijama ali istovremeno i progresivni, evropski. Imao je duboku svijest o tome kako se kroz kulturu predstavlja jedna nacija, bez obzira koliko mala ona bila, kao da i bez osvješćivanja nema ni samosvijesti o pripadnosti. Pa je s tim ciljem pristupio sistematskom prikupljanju historijskih izvora i umjetničkih djela od kojih je formirao kolekcije Instituta kojeg je ustanovio u centru Ciriha, 1988. godine. Preseljenje Instituta u Sarajevo je bilo kruna njegovih napora da pruži institucionalno uporište svom narodu, djelo koje, kako je dr. Bandžović naglasio, mogu realizirati samo veliki ljudi, velike patriote koji shvaćaju svoju ulogu u vremenu u kojem žive. Konstatirao je kako je Bošnjački institut danas prepoznato mjesto kulture, nauke i obrazovanja, centar susreta, te kako Institut i njegov osnivač Adil-beg Zulfikarpašić predstavljaju neodvojiv simbol kulturnog i nacionalnog identiteta Bošnjaka.
U drugom dijelu programa, obratio se dr. Hilmo Neimarlija, također član Upravnog odbora i predsjednik komisije za dodjelu medalje Bošnjačkog instituta, medalje koju je Institut ustanovio u 2021. godini pojedincima za ukupan doprinos kulturi, nauci i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Za likovno oblikovanje medalje zaslužan je skulptor Adis Lukač, a njenu izradu zlatarska radionica Sofić. Dr. Neimarlija je zvanično obznanio prvog dobitnika medalje, prof. dr. emeritusa Ibrahima Krzovića. Nakon biografskih podataka, dr. Neimarlija je istakao: “U svojoj dugoj stručnoj, nastavničkoj i naučnoj djelatnosti, kao historičar umjetnosti širokih znanja, iskazao se izvornim djelima i potvrdama najvišeg kulturnog ranga. Učestvovao je u stručnoj obradi crteža i grafike u Bosni i Hercegovini od 1895. do 1984. Historiju bosanskohercegovačke grafike predstavio je u projektima jugoslavenska grafika 1900-1950. i 1950-1980. 1986. je priredio veliku izložbu Arhitektura Bosne i Hercegovine koja je od međunarodne kritike ocijenjena kao ‘najznačajniji prijeratni izlagački poduhvat’ u Bosni i Hercegovini…. Uručenje medalje Bošnjačkog instituta Ibrahimu Krzoviću, zaslužnom historičaru kulture bošnjačkog naroda i Bosne i Hercegovine, trenutak je da njegovom doprinosu i ovom zasluženom priznanju iskažemo počast podsjećajući se na važnost koju je historiji pridavao utemeljitelj Bošpnjačkog instituta. Zavještanje Adil-bega Zulfikarpašića je da historija nije puko znanje prošlosti: historija je bitna realnost našeg samorazumijevanja, samoosvjedočenja, samopoštovanja.“
Medalju i plaketu dobitniku uručio je predsjednik Škaljić.
U svom obraćanju, prof. dr. Ibrahim Krzović nadahnuto je govorio o davnašnjim i današnjim hajratima, Gazi Husrev-begovom i Adil-begovom koji su se susreli upravo pod kupolama hamama, u objektu koji sjedinjuju svu našu duhovnost i ljepotu. Između ostalog kazao je: „Prava vrijednost zdanja hajrata je u njegovom djelovanju, u prepoznavanju, izučavanju, čuvanju tragova djelovanja i tvorevina duha, kulture i umjetnosti što ih je dala ova zemlja. Bošnjački institut je po Adil-begovoj zamisli i njegovim vođenjem i znanjem i voljom njegovih saradnika, sakupio dragocijeno intelektualno i umjetničko blago koje, formirano po zbirkama, odjelima, popunjava ne samo praznine memorije savremenog intelekta ovdašnjeg žiteljstva, nego daje savremenom životu najljepše poticaje što ih čovjek može poželjeti. Knjige, predmeti, umjetnine, promocije, simpoziji, izložbe, sve to predstavlja razgranato i rastuće stablo hajrata“.
Potom se skupu obratio direktor prof. dr. dr. Faris Gavrankapetanović koji se u svom izlaganju osvrnuo na ulogu Bošnjačkog instituta u obrazovanju kao jednog od osnovnih ciljeva Instituta, ciljeva koje je zacrtao sam Adil-beg, te na historijat i značaj stipendija studentima Univerziteta u Bihaću koje Institut dodjeljuje već 14. godinu. Ove godine Institut je dodijelio tri stipendije “Adil Zulfikarpašić”, dvjema studenticama Univerziteta u Bihaću, Belmi Islamović i Nudžejni Vojić, te zbog važne obljetnice koju Institut obilježava, i jednu stipendiju studentu Univerziteta u Sarajevu Amaru Kuriću. Direktor Gavrankapetanović je podsjetio i na ovogodišnju posjetu Univerzitetu u Bihaću gdje je predstavljen zbornik radova Adil Zulfikarpašić i liberalne političke inicijative, i gdje je organiziran susret sa dosadašnjim stipendistima Instituta koji su svi postigli značajne uspjehe u svojim akademskim karijerama te svi osim jednog ostali raditi u Bosni i Hercegovini. Također je obznanio da je Općinsko vijeće grada Cazina prepoznalo zalaganja Bošnjačkog instituta za edukaciju mladih u Unsko-sanskom kantonu i dalo ime ulici u Cazinu po vakifu Adilu Zulfikarpašiću. Prof. Gavrankapetanović je zaključio svoje obraćanje riječima: „Stremeći ka centru izvrsnosti sa 7 doktora nauka Bošnjački institut će i sa vremenom koje dolazi snažno insistirati na edukaciji mladih i staviti sve svoje raspoložive resurse u tom pravcu. To je jedna od naših obaveza prve Vakufname iz Ciriha 1988. godine.“
Skupu su se u znak zahvalnosti obratili i rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj i rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Fadil Islamović, izražavajući spremnost za daljnju saradnju sa Bošnjačkim institutom na polju obrazovanja i nauke.
Cijelu svečanost uljepšala su izvođenja gudačkog kvarteta SA Simfonietta, koji je izveo kompozicije Vlade Miloševića “Kameni spavač” stav II.Gorčin i Divertimento za gudački kvartet u D dur-u Wolfganga Amadeusa Mozarta.