Orijentalno-islamski rukopisi

Orijentalno-islamski rukopisi

U okviru bibliotekeposebno mjesto zauzima neprocjenjiva zbirka orijentalno-islamskih rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Zbirka posjeduje 1086 kodeksa sa 1662 djela iz teologije, prava, morala, mistike, filozofije, logike, leksikografije, gramatike, retorike, lijepe književnosti, medicine, kalendarografije, astronomije, astrologije, historije.

Ova rukopisna zbirka je nastala otkupom iz privatnih posjeda i poklonima pojedinaca Bošnjačkom institutu, od kojih su najznačajniji otkup zbirke rukopisa familije Sikirić s Oglavka kod Fojnice, kolekcija hadži hafiza Sulejmana Hafiza iz Prizrena, zatim rukopisi iz zbirke sarajevskog muftije i pjesnika iz prve polovice XIX stoljeća Muhameda Šakira Muidovića, reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine Hafiza Sulejmana Šarca, kolekcija Hazim ef. Kuskunovića iz Travnika, Sabita Hadžića iz Mostara, poklonjena zbirka Alije Širbegovića koja sadrži rukopise prof. Envera Mulahaliovića iz Tuzle, rukopisi iz biblioteka Ahmed-ef. HodžićaEdina ProlazaFejzulaha Hadžišabanovića, familije Jelčin iz Turbeta kod Travnika, hafiza Mahmut-efendije TraljićaMuhamed-ef. Zahirovića iz Bihaća, Mustafe DžuveMuzafera FaginovićaSeida Strika te nekoliko manjih kolekcija i više pojedinačnih rukopisnih kodeksa.

Rukopisna građa se obogaćivala zajedno sa ostalim fondovima Bošnjačkog instituta, i za kratko vrijeme postala jedna od najznačajnijih zbirki orijentalnih rukopisa u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu stradanje rukopisnog fonda Orijentalnog instituta 1992. godine i brojnih privatnih zbirki u agresiji na BiH 1992-1995.

Rukopisi u posjedu Bošnjačkog instituta su sistematizirani i naučno obrađeni u tri sveska Kataloga arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta (Zürich, 1997., Sarajevo- Zürich, 2003. i Sarajevo, 2018., prva dva toma obradili prof. dr. Fehim Nametak i prof. Salih Trako, treći to obradio dr. Mustafa Jahić).

Ova zbirka sadrži znatan broj izuzetno vrijednih rukopisnih djela i unikata. Po ljepoti kaligrafije i vrijednosti rukopisa, ističe se prijepis Qur'ana Muhameda Hilmija u 30 džuz'ova iz 1215/1800. godine, koji je jedan od samo tri postojeća prijepisa ovog dvorskog kaligrafa.  Po kaligrafskoj ljepoti, uz bok ovom prijepisu Kur'ana je prijepis Mesnevije Dželaludina Rumija, koji ima još jednu dodatnu kulturološku vrijednost, a to je da je u njemu zabilježen podatak da ga je na Bendbaši u Sarajevu 1646. godine „prepisao za derviše mevlevijske tekije, u Bogom zaštićenom Sarajevu, koja je nakon stradanja u požaru, obnovljena za korištenje sarajevskim dervišima“. Jedan od najvrjednijih rukopisa je djelo an-Nasabu ‘š-Šarif,  koje je nekoć bilo u porodici Čengića odakle je kao poklon Nurije Čengića iz Odžaka kod Foče dospjelo u posjed šejha Behauddina Šehovića-Sikirića. Otkupom od jednog nasljednika porodice Sikirić, Bošnjački institut ponovo je vratio rukopis u posjed potomaka Čengića. Autor ili prepisivač ovoj djela iz 1621. je derviš Mahfuz b. Muhammed Gulšeni, i ono sadrži biografiju i rodoslovlje poslanika Muhammeda a.s. Fototipsko luksuzno izdanje ovog djela je u prijevodu prof. dr. Enesa Karića na bosanski jezik objavio Bošnjački institut 1998. godine.

Jasno je da su u zbirci instituta posebno dragocijeni rukopisi nastali na području Bosne jer predstavljaju ili djela naših autora ili su im prepisivači naši ljudi. Od bošnjačkih pisaca na prvom mjestu treba spomenuti djelo Mustafe Ejubovića-Šejh Juje koje je pravo otkriće jer je bilo potpuno nepoznato nauci. Radi se o komentaru klasičnog arapskog gramatičkog djela al’-Awamilu ‘l-mi'ah, koji do sada nije uopće registriran ni u jednom katalogu arapskih rukopisa.

Vrijedno je naglasiti i autograf Dalilu ’s-sa’irin ila ziyarati habibi rabbi ’l-alamin, čiji je autor poznat kao Imam-zade (postoji još samo jedan primjerak u Vatikanskoj biblioteci) iz 1661. godine. U popisu važnijih rukopisa za bošnjačku književnu baštinu, posebno važno mjesto zauzima rukopis Mi'rağğiyah Sabita Užičanina koji je naš najznačajniji pjesnik osmanskog perioda, a Mi'rağğiyah se smatra njegovim remek djelom. Zanimljivo je da se Mi'rağğiyah najčešće nalazi u sklopu Sabitova Divana, a u rukopisu Bošnjačkog instituta ona je samostalno prepisana. Među ostalim našim autorima rukopisnih djela iz zbirke instituta, su čuveni pisci Hasan Kafija Pruščak, Hasan Kaimija, Abdulvehab Ilhamija, Ahmed Sudija Bošnjak, Muhammed Nerkesija, zatim pjesnik Hasan Kaimija, Ilhamija, Sirri, Arif Hikmet-beg Rizvanbegović i mnogi drugi, a kao prepisivači orijentalnih rukopisa susreću se imena kao što su Ibrahim Opijač, Behauddin Sikirić, i drugi.

 Zbirka rukopisa sadrži i djela pisana na bosanskom jeziku arapskim pismom (alhamijado literatura), kao što su npr. tursko-bosanski rječnik iz 18. stoljeća, udžbenik s kraja 19. stoljeća, pjesme Ilhamije i Sirrije, itd.

Download
Katalog rukopisa, I tom.

Download
Katalog rukopisa, II tom.

Najstariji kodeks u zbirci Bošnjačkog instituta je Tafsiru ‘l-Qur'an, čiji je prijepis okončan u januaru 742/1342. godine. Od rijetkih djela, vrijedno je spomenuti djelo iz islamskog prava Qunyatu ’l-Fatawa, a do sada je poznato da postoji samo još jedan primjerak u kolekciji Yeni džamije u Istanbulu, zatim autograf djela Hilyatu ’l-ihwan wa hullatu ’l-hullan iz 18. stoljeća koje je po svoj prilici unikat. Posebno ističemo historijsko djelo Bahgatu ’t-tawarih Šukrullaha Šihabuddina Ahmeda al-Zakija napisano na perzijskom jeziku sredinom 15. stoljeća koje tretira univerzalna povijest svijeta, od postanka do vremena pisanja. Bošnjački institut je 2018. godine izdao Radost hronika, prijevod djela sa prekucanim perzijskim tekstom cijelog rukopisa. Kako je prevodilac sa perzijskog prof.dr. Zildžić istražio, do danas je registrirano tek dvadesetak rukopisnih primjeraka Hronike u svijetu, a rukopis Bošnjačkog instituta jedini je primjerak tog djela na području Bosne i Hercegovine.

Pored kontinuiranog prikupljanja rukopisne građe, radilo se i na polju digitalizacije rukopisa. Zahvaljujući podršci Juma al-Majid Center for Culture and Heritage iz Dubaija – UAE i ulažući svoje resurse, digitalizirano je 743 kodeksa sa 1125 djela. Digitalizirani rukopisi su dostupni na zahtjev u punom tekstu. U narednom periodu je u planu nastavak digitalizacije preostalih rukopisnih kodeksa kao i mogućnost njihove postavke na online platformu.

Bošnjački institut i dalje prima na poklon i otkupljuje rukopisna djela sa naših prostora i kontinuirano proširuje svoju zbirku.

Sva tri sveska Kataloga su dostupna u punom tekstu na web portalu u dijelu „Katalozi/Pretraživanje zbirki“.