HISTORIJAT NASTANKA
Bošnjački institut osnovan je 1988. godine u Zürichu. Njegov utemeljitelj istaknuti je bosanskohercegovački i bošnjački intelektualac, političar i kulturni mecena Adil Zulfikarpašić, koji je sa svojom suprugom Tatjanom Zulfikarpašić pola vijeka posvetio sakupljanju, klasificiranju i sistematiziranju različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog, umjetničkog i folklornog blaga.
Predani rad i posvećenost rezultirali su realiziranjem ideje o formiranju Bošnjačkog instituta sa statusom fondacije, ideje koja se kod Adila Zulfikarpašića javila još u godinama njegovog ranog emigrantskog i disidentskog života. Od samog osnutka, Bošnjački institut institucija je koja teži biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti kod Bošnjaka.
Smiještajući Bošnjački institut 1988. godine u Zürich u okviru univerzitetskog kampusa, njegov utemeljitelj se nadao da će se jednog dana steći uslovi za njegovo izmiještanje u Bosnu i Hercegovinu. Centralno mjesto u Institutu zauzimala je biblioteka koja je tada brojala više od 60 hiljada jedinica i koja se iz godine u godinu popunjavala i širila.
Biblioteka je raspolagala i Zbirkom rukopisa, koja danas broji preko 1000 kodeksa iz raznih oblasti, prava, islamskih nauka, medicine, astrologije, astronomije, književnosti I drugih oblasti, iz perioda od 14. do 19. stoljeća. Posebno odjeljenje Bošnjačkog instituta predstavljao je Arhiv koji je posjedovao dokumente bitne za proučavanje povijesti Bosne i Hercegovine kao i prostora bivše Jugoslavije.
U Zürichu je, u sklopu Instituta, formiran Dokumentacijski centar o ratu u BiH (1992-1995), u kojem se od tada prikuplja i katalogizira sva dostupna građa, štampani materijali, fotografije, video i audiozapisi koji se tiču agresije na Bosnu i Hercegovinu. Također, uspostavljena je i priručno-informativna biblioteka sa rječnicima, enciklopedijama, leksikonima, almanasima, atlasima, kao i Zbirka novina i časopisa, u kojoj se nalaze brojna izdanja informativnih i stručnih novina i časopisa sa prostora Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.
Sarajevska podružnica Instituta otvorena je 1991. godine, te djeluje i za vrijeme ratnih prilika. 1998. godine Zulfikarpašić donosi odluku da Institut iz Züricha definitivno preseli u Sarajevo, te 2000. godine registrira u Ministarstvu pravde Federacije Bosne i Hercegovine Bošnjački institut – Fondaciju Adila Zulfiakrpašića u Sarajevu. U maju 2001. u scru Sarajeva, u ulici Mula Mustafe Bašeskije 21, svečano je otvoren Institut koji nastavlja djelovati na polju jačanja bošnjačke nacionalne svijesti i bosanskohercegovačkog historijskog i kulturnog identiteta sa ciljem informiranja budućih generacija o kulturi, historiji i tradiciji Bošnjaka i drugih naroda Bosne i Hercegovine. Svi fondovi iz Instituta u Zürichu (Biblioteka, Arhiv, Kartografska zbirka, Zbirka umjetničkih djela, Etnološka zbirka i druge manje zbirke) preneseni su u Sarajevo, a Bošnjački institut započinje novu eru svog postojanja i djelovanja u Bosni i Hercegovini. Kompleks Instituta u Sarajevu sačinjavaju glavna zgrada u kojoj su smješteni svi fondovi Instituta, galerija umjentičkih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, i drugi popratni sadržaji, te Gazi Husrev-begov hamam koji je jednim dijelom u funkciji muzejske i likovne postavke a drugim prostora za javne događaje, aktivnosti i programe iz oblasti kulture, umjentosti i obrazovanja.
Za arhitektonsko rješenje zgrade Bošnjačkog instituta kao i za uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić, koji su za ovaj objekat dobili Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade. Kompleks Instituta predstavlja rijetko uspio spoj islamske arhitekture 16. stoljeća, Gazi Husrev-begov hamam, sa novim modernim, funkcionalnim, višenamjenskim objektom izgrađenim u duhu arhitektonskih trendova sa kraja 20. stoljeća.
Bošnjački institut je od svog osnivanja u Sarajevu dobio brojna priznanja, povelje i zahvalnice, od kojih ističemo Povelju za doprinos očuvanju i obnovi kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine koju je dodijelio ministar kulture i sporta Federacije BiH Salmir Kaplan 2013. godine, zahvalnice Udruženja Obrazovanje gradi Bosni i Hercegovinu, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Muzičke akademije u Sarajevu, MDD Merhamet, Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Novog Pazara, Vakufske direkcije Sarajevo, Zavičajnog muzeja Visoko, Opće biblioteke Maglaj i brojne druge.
